Ukrainian English

Andrij Ljubka: Nije moguće ratovati s Rusijom, ali nije moguće ne braniti sebe

28 січня 2022
Новини

“Svi čekaju da krene rat. Ljudi masovno kupuju namirnice i skladište hranu jer misle da već sutra neće pomoći kupiti. Rat može početi već sada, dok razgovaramo. Svi pričaju o ratu. Kad se probudim noću, prvo pogledam vijesti i unaprijed očekujem da ću pročitati da je rat počeo”, rekao je u razgovoru za Bljesak.info, Andrij Ljubka, ukrajinski pisac, prevoditelj, balkanolog. Slomljena noga – spas od rata Na naš dogovoreni WhatsApp intervju kasnio je nešto manje od sat vremena. Kada smo počeli razgovarati, ispričao se. Njegov prijatelj je slomio nogu i vozio ga je u najbliži dom zdravlja. Liječnici su mu rekli da je “srećković” - “neće ga mobilizirati za rat”. PROČITAJTE JOŠ Rat i mi: Šta je nama Ukrajina? Na tržnicama, u trgovinama, u kafićima – jedina je tema među Ukrajincima – rat. Ljudi masovno mijenjaju novac u eure i dolare zbog straha od inflacije. “Svi strahujemo od rata. Živimo u ogromnoj napetosti. Svi mislimo što ako rat počne, a može početi svaki čast. Grozno je bilo gledati kako SAD i Kanada svoje diplomate i njihove obitelji povlače iz Ukrajine, to su znakovi da bi rata zaista moglo biti”, rekao je Ljubka u razgovoru za Bljesak.info. Nije moguće, dodaje Ljubka, ratovati s Rusijom, ali, dodaje “nije moguće ne braniti sebe, svoj život, svoju obitelj, kuću”.  “Svaki mladi muškarac u Ukrajini misli, hoće li biti mobiliziran. I ja se budim i liježem s tom mišlju – imam suprugu i malu kćer. Gdje ću ja biti, a gdje oni”, rekao je. Cjepivo kao nada za bijeg Ukrajinci ovih dana, dodaje, odlaze masovno na vakcinaciju boosterom jer se spremaju za odlazak iz zemlje ako dođe do rata. “Računaju, imaju tri doze vakcine, i lako će prijeći granice europskih zemalja. Svi se, na neki način, spremaju da na to. Iz mog grada, Užgoroda do Donbasa, na istočnoj granici, lakše je stići u Veneciju primjerice, bliža mi je Italija, ali to ne znači da se ljudi ne plaše, naprotiv”, dodaje. Andrij Ljubka (1987.), ukrajinski je pjesnik, prozaist, esejist, prevoditelj. Vojnu školu završio je u Mukačevu, ukrajinsku filologiju na Sveučilištu u Užgorodu, a potom i balkanske studije na Sveučilištu u Varšavi. Objavio je tri pjesničke zbirke, dvije knjige kratkih priča, tri knjige eseja, te četiri romana Karbid, Vaš pogled, Ćo-ćo sam i Mali ukrajinski roman.   / Andrij Ljubka Roman Kabrid uvršten je među pet najboljih knjiga o izboru BBC-a Ukrajine, dok je za poljsko izdanje romana bilo u najužem izboru za srednjoeuropsku nagradu „Angelus“ (2017). Кarbid je objavljen u Velikoj Britaniji, Poljskoj, Sloveniji i Litvaniji.Dobitnik je nagrada „Debi“ (2007) i „Кijevski lovor“ (2011), kao i nagrade fondacije Кovaljev (SAD) i nagrade Ševelov za najbolju knjigu eseja objavljenu u Ukrajini (2017). Njegove su knjige prevođene na engleski, njemački, poljski, slovenski i srpski jezik. Organizator je i urednik dva međunarodna pjesnička festivala u svojoj domovini, a član je i Ukrajinskog PEN centra. Karta protiv Bidena Da bi se razumjelo ovo što se događa danas u Ukrajini, Ljubka podsjeća, da je potrebno vratiti se u 2014. godinu otkada traje stanja rata, otkada se ništa nije promijenilo. “Poslije aktivne faze rata koji je završio početkom 2015., Ukrajina je bila smještena na neke zadnje stranice svjetskih medija i skajnuta na svjetskoj političkoj pozornici. A tih smo godina, imali svakodnevno, ubijene, ranjene ljude, ljude ubijene snajperima, pa se konflikt nekako zaboravio“, dodaje. Bio je dugo zaboravljen, skriven pod tepihom, a onda je sve eskaliralo prije dva tjedna. “Problem je što Putin hoće još jedanput pokušati konsolidirati postsovjetsku teritoriju. Zato mu je Ukrajina važna karta. S njome može igrati protiv Bidena i SAD-a kao da su ravnopravni partneri, a nisu. Putin želi Rusiju dovesti za stol gdje sjede SAD i Kina“, dodaje. Putin, smatra Ljubka, želi Veliku Rusiju i sve što trenutno radije, nije za unutarnju upotrebu, u smislu političkog stanja u Rusiji, nego je to jedan teritorijalni šovinizam, udar na državu, agresija koja se širi i baltičke zemlje i Bjelorusiju, kako bi  Rusiju pozicionirao kao velesilu, u gospodarskom, financijskom, tehnološkom i svakom drugom smislu sa SAD-om i Kinom, što je, dodaje Ljubka, teška besmislica jer Rusija ne može parirati tim zemljama. “Ni u kom smislu Rusija ne može s njima biti ravnopravna, pa je Putinova jedina šansa ugrožavanje drugih država ratom, rušenjem“, ističe. Teritorijalni šovinizam Putinov mačizam i šovinizam 'primio' se, dodaje, i među neke europske lidere, poput Orbana koji je jedan od njegovih 'partnera' u Europi. Getty Images / Ukrajinski vojnici snimljeni u siječnju 2022. “Ukrajini se blokira pristupanje NATO-u, a ruski nacionalisti tvrde da je ruska manjina u našoj zemlji ugrožena što je glupost bez presedana. Većina europskih država, izuzev Mađarske i Srbije, podržava Ukrajinu, ali je problem što nismo članica NATO-a. Podrška koju dobijemo od SAD-a, Kanade, Češke, u vidu vojne opreme i municije je dobra, ali ako krene rat, ginut će Ukrajinci. Mi ne prosimo da strani vojnici ovdje ratuju“, ističe. Istočna Europa bi mogla, dodaje, živjeti normalno ako Rusija padne. I nije problem, dodaje, samo u Putinu koji je simbol ruskog teritorijalnog šovinizma, nego u cijelom ruskom sistemu koji je stvoren na postavkama da druge zemlje oko sebe treba porobiti. “Za razliku od Bjelorusije koja je diktatura i to Putinova, Ukrajina je demokracija. Imali smo dvije revolucije. Prvu, onu iz 2004. godine koja se naziva 'Narančastom' i koja se smatra – revolucijom dostojanstva, i onda drugu, 2013. gdje nam  je cilj bio pokazati da želimo biti dijelom Europe, ne Europske unije jer svi znaju i razumiju da se to neće desiti ni za 20 godina, ali hoćemo živjeti u prostoru zakona, reda, vladavine ljudskih i svih drugih prava, na prostoru europskih vrijednosti“, objašnjava. Odvratan predsjednik Ukrajina je izgradila demokraciju, a ona im se, kaže, potvrdila nekoliko puta, što je u Bjelorusiji nemoguće. “Mi imamo predsjednika koji je peti po redu, legitimno i legalno izabran. Meni je odvratan, dijete Instagrama. Kada ga čujem na radio stanici, odmah prebacim ili ugasim, ali ga poštujem jer je izabran demokratskim putem. Podržavam opoziciju koja se bori protiv Putina, ali sada su i ukrajinska vlast i opozicija na istoj strani što je odlično“, ističe. Najveća nacionalna manjina u Ukrajini su Rusi koji žive na istoku države. “Na istoku zemlje gdje živi mahom ruska manjina, negdje oko 15 posto ukupnog stanovništva, međutim, čak i oni sve manje podržavaju Putina, ili ga ne podržavaju nikako jer su svjesni da im Rusija ne nudi ništa, ne nudi im bolji život“, dodaje. Rusija puno novaca ulaže u propagandu i masovne medije, vodi hibridne sisteme, ali u zadnjih osam godina otkako je rat počeo, dodaje Ljubka, nisu uspjeli ništa ozbiljno postići, cilj im je, očito, nedostižan. “Ovo nije regionalni, a ni građanski konflikt između Rusije i Ukrajine, nego agresija. O tome mi svakodnevno razgovaramo ali samo međusobno jer smo opsjednuti vlastitim problemima. Ovo je konflikt koji se može lako prošiti dalje, duboki sukob između Rusije koja pokušava stvoriti pravoslavnu, ortodoksnu civilizaciju i tako se suprotstaviti cijelom Zapadu. Kao u Orwellovoj prozi, agresor tvrdi da je žrtva grozna i da ga ugrožava, da je žrtva kriva za sve”, objašnjava. Za vrijeme rata na Krimu i Donbasu ubijeno je više od 15 tisuća ukrajinskih vojnika, a oko sto tisuća njih je ranjeno.   / Obitelj Ljubka  “Ljudi su izišli iz tog rata, ne samo s invaliditetima, nego cjeloživotnim traumama. U Ukrajini je sada oko skoro dva milijuna unutrašnjih izbjeglica koje su se preselile u unutrašnjost zemlja s Krima i Donbasa, a neki su i emigrirali u Poljsku, Kanadu”, dodaje. Rusija nije privlačna Međutim, ono što je sada drugačije, u odnosu na prvu fazu rata, jest ruska manjina na istoku države. “Mislili su tada, da ako se pripoje Rusiji da će im život biti bolji, ali nakon rata, u tim dijelovima je još gore i to zbog ruske agresije. Uvjeti za život su teški, mogućnosti za posao nikakve, sve je degradirajuće za običnog čovjeka. Vide da od toga nema ništa, da nemaju normalne putne isprave, da ne žele biti dijelom Rusije jer ne mogu doći do posla”, objašnjava. Putin, dodaje, smatra da će nakon ukrajinske revolucije, ali i rata, država i njene institucije biti srušene. “Glad, epidemija, svemu se tome nadao. Ali Ukrajina napreduje, ne tako brzo kako bismo gdje, ali i u ovoj nestabilnosti uspijevamo se razvijati. Rusija nije privlačna više nikome, ni Ukrajincima ni ruskoj manjini. Kada pogledate što proizvode, shvatite da vam ne može dati bolji život. U našim stanovima nisu ruski mobiteli, namještaj, namirnice, mobiteli, sve je iz Europe. Nismo mi, istina, naivni i romantični da će stvari biti bolje kada uđemo u EU, ali važno je da imamo dostojanstvo i da nema korupcije. Da ćete odgovarati za nešto loše što ste učinili, da postoji zakon i da se on poštuje, provodi, da su pred njim svi jednaki”, dodaje. Ruska verzija povijesti Misija Ukrajinaca je, dodaje, promovirane vlastite zemlje i njenih specifičnosti, pa se nekoliko godina pokušavaju probiti u strane medije, objasniti da Ukrajinci imaju vlastiti jezik, vlastitu povijest i kulturu, jer mnogi Europljani o istoku Europe imaju predrasude i stereotipe. “Putin je uradio, ipak, jednu dobru stvar: milijunima Ukrajinaca je pokazao da oni nisu Rusi. Kada je počeo rat na Krimu, Rusija je za našu vojsku govorila da je nacistička. I tada su brojni europski dužnosnici više vjerovali njemu, jer, tobože, on bolje zna što se događa na istoku, ali sada to više nije tako. Proces izgradnje tog nacionalnog identiteta koji bi trajao stotinama godina, mi smo prošli u svega nekoliko. Shvatili smo koliko se razlikuje, da nismo Rusi, da naša ruska nacionalna manjina ne želi biti dio Putinovog svijeta, a godinama se vjerovalo da smo bratski narodi, da živimo zajedno 300 godina”, dodaje. Ruska verzija povijesti je bila da su Rusi, Bjelorusi i Ukrajinci tri bratska naroda nastala iz jednog korijena, ali da ne postoje Ukrajinci nego južni Rusi. “Najveći problem je zapravo problem povijesti i jezika. Moskva gradi povijest na temeljima Kijevske Rusije koja je bila prijestolnica Ukrajine. U Kijevu je bila srednjovjekovna država, a Moskva nastaje tek 350 godina kasnije s imperatorom Petrom I. Moskovlje se zvala sve do njegovog dolaska, što je ukrajinska riječ, sa specifičnim ukrajinskim naglaskom”, objašnjava. Rusija je zemlja straha “Najveći problem u našoj prošlosti i ovog čemu svjedočimo zadnjih 15-ak dana je ustvari ruski imperijalizam koji je napredovao za vrijeme Sovjetskog saveza. Ali Rusija nije računala na promjene koje su se dogodile. Rusi koji žive u Ukrajini danas i u svojim obiteljima i domovima pričaju ruskim, žele da im djeca znaju engleski, poljski, neki europski jezik. Njihova djeca, kao i ukrajinska, studiraju na poljskim i drugim sveučilištima u Europom”, dodaje. Rusija je zemlja straha, dodaje, jer s njome nitko ne želi biti u društvu. “Nešto kao Njemačka za vrijeme nacizma. Postali su normalna država tek nakon konačnog pada Hitlera i svih njegovih garnitura, političkih, policijskih, obavještajnih, propagandnih, intelektualnih. Tako je bilo i s Turskom nakon pada Osmanskog carstva. Virus ruskog šovinizma i pretenzija na druge države u okruženju je davno mutirao”, dodaje. Reuters / Ruski tenkovi na granici Putin sada želi, ističe, da NATO ode do famozne granice iz ’97. godine, gdje su Rumunjska, Češka, Mađarska, države Baltika. “Želi da oni napuste NATO, jer je to dio nekadašnjeg istočnog bloka, dio Varšavskog sporazuma, ali sve te zemlje, idu ka Zapadu, zato Rusija pokušava još jedanput stvoriti tu istočnu zonu”, rekao je. Simbolična pobjeda Na ukrajinskim je granicama sada nešto više od 120 tisuća ruskih vojnika koje Putin ne može tek tako povući. “On mora dobiti neku simboličnu pobjedu i ne vidim načina ni osobu koja bi ga mogla zaustaviti. Ako zaista krenu u rat protiv nas, ako uđu u unutrašnjost, to neće biti laka pobjeda. Ukrajina sada imam veliku vojsku. Mi imamo veterane, ljude koji su ratovali na Krimu, na Donbasu, imamo čak veteransku književnost zadnjih godina, njihove ispovijesti o tome kako su branili zemlju”, rekao je. Užasno je, dodaje, što se čini da alternative ratu nema, jer ovaj sukob nije potreban nikom. “Ukrajina ne želi rat. Na našim prosvjedima je bio transparent na kojem je pisalo ‘Ne zajebavajte nas. Ne dirajte nas’, ‘Pustite nas na miru’. Mi ne želimo sukob, doveo nas je u šizofrenu situaciju. Mi Rusiju napasti nećemo, ali ako te netko napada, imaš dva izbora – braniti se ili pustiti da te ubije. Ukrajinski narod će se braniti”, kaže Ljubka. Putin je živi leš ''Velika ruska kultura je, čini mi se, umrla. U Rusiji nema opozicije, nema slobodnih medija, nema intelektualaca, pisaca, koji su spremni javno reći što se događa. Oni koji to govore, ne žive u Rusiji, nego u Europi. Putinu se u Rusiji nitko ne smije suprostaviti, nitko ne smije javno reći da je protiv agresije na Ukrajinu, protiv rata, protiv ubijanja ljudi. Kada i govore o Putinu, ne govore za ukrajinske medije, nema nijednog internet portala, novina, nijednog medija u Rusiji na kojem bi se takvo nešto moglo reći. Paradoksalno je da tako star čovjek poput Putina, izbotoksiran, mačist bez pokrića, odvodi tolike mlade ljude u rat, u smrt. Nas sve živi leš vodi u grob, a sve kako bi stvorio imperiju'', kaže Ljubka. Kako se živi u Ukrajini nakon revolucije? ''Ukrajinski umirovljenici mjesečno dobivaju oko stotinu eura mirovine, a cijene hrane i lijekova su slične kao u BiH i Hrvatskoj. Ne mogu si to prišutiti. Mirovine su im užasno niske jer su ih zaradili za vrijeme SSR-a, a sada Rusija ne želi preuzeti financijske obveze koje objektivno ima prema tim ljudima. Na teresama kafića sjede samo mladi ljudi, jer je umirovljenicima to preskupo. Ipak, ekonomski se Ukrajina relativno dobro drži. Mnogi Ukrajinci sezone rade u Češkoj, Poljskoj. Iako smo u ratu i naša najveća industrija je u Donbasu okupirana, država je reformirana zadnjih osam godina, a to je najvažnije. U Ukrajini više nije moguće, kao prije, svakoga podmititi. Prije si mogao policajcu dati novac da ti ne napiše kaznu, ali sada to nije moguće. Sada će on tebi napisati kaznu zbog toga. To je rezultat revolucije.  Ukrajinci mogu slobodno putovati Europom, Kijev je razvijen, bogat grad, razvijeniji nego Beograd u kojem sam jedno vrijeme živio. Problematično je u provincijama i na selima gdje su plaće oko 300 eura, a srednja plaća u Ukrajini je oko 500 eura'', rekao je. Rat u Ukrajini ide na ruku gomili luđaka na Balkanu i svijetu Ljubkina zadnja kolumna bila je o stanju u BiH i Miloradu Dodiku. “Takav konflikt, poput ovog kod nas, može se prošiti brzo diljem ovog dijela svijeta, jer to ide na ruku gomili luđaka kojih među ljudima ima. I kad krene čitava pažnja, na primjerice Ukrajinu i Rusiju, u tom dimu, mutnoj vodi, druge države mogu napraviti mnogo toga – odvojiti RS i ponovno krenuti praviti Veliku Srbiju. Plašim se da se ovo ne proširi vani. Jer, kad cijeli svijet gleda u nas, Kina može okupirati Tajvan zaključuje Andrij Ljubka, pisac, prevoditelj, esejist, iz Ukrajine, u razgovoru za Bljesak.info. - Pročitajte više na: 

 

https://bljesak.info/vijesti/svijet/za-bljesak-iz-ukrajine-nije-moguce-ratovati-s-rusijom-ali-nije-moguce-ne-braniti-sebe/372576?fbclid=IwAR1lVRbpr2oLKZfBFvhYE8Fka-sECY-TMmZdi1AfTRP8CnypznA5lmW6qXs

Коментарі:

Всі права захищено 2012 © lyubka.net.ua